minuli rad

Članom 108. stav 1. tačka 4) Zakona o radu (“Sl. glasnik RS”, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13 i 75/14) ustanovljeno je da:

Zaposleni ostvaruje pravo na uvećanu zaradu u visini koja je utvrđena opštim aktom i ugovorom o radu. I to po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca (u daljem tekstu: minuli rad) – najmanje 0,4% od osnovice.

Pri obračunu minulog rada računa se i vreme provedeno u radnom odnosu kod poslodavca prethodnika iz člana 147. Zakona o radu. Kao i kod povezanih lica sa poslodavcem u skladu sa zakonom.

Kako se obračunava minuli rad?

Minuli rad se obračunava i isplaćuje uz svaku mesečnu zaradu.

Osnovna bruto zarada predstavlja osnovicu za obračunavanje minulog rada, u koju ne ulaze uvećanja zarade poput prekovremenog rada, rada noću ili rada u vreme praznika. Takođe, u osnovicu obračuna minulog rada ne ulaze ni naknade poput toplog obroka, regresa, prevoza i sl. Iz ovog možemo izvući da osnovicu predstavlja samo osnovna zarada zaposlenog.

Iznos za koji se na godišnjem nivou uvećava zarada po osnovu minulog rada jeste koeficijent minulog rada. Zarada se uvećava po osnovu minulog rada za minimum 0,4% od bruto osnovne zarade za svaku obeleženu godinu.

Da li se minuli rad računa samo za vreme koje je radnik proveo kod jednog poslodavca?

Računa se samo rad kod poslodavca koji obračunava i isplaćuje minuli rad, kao i kod poslodavaca povezanog sa postojećim poslodavcem. Pod povezanim poslodavcima smatraju se firme povezane istim vlasnikom i firme u pravnom sledbeništvu.

Prema odredbama Zakona o radu (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odluka US, 113/2017 i 95/2018), zaposleni koji ostvaruje minimalnu zaradu takođe ima pravo na uvećanje zarade po osnovu minulog rada (više o radnim odnosima možete pročitati ovde).

Pri obračunavanju minulog rada koristimo sledeću formulu:

Minuli rad = bruto osnovna zarada x koeficijent minulog rada

 

Više možete pročitati u Zakonu o radu – link.